Sportski uspjeh mijenja imidž BiH u svijetu, a kad se emocije "slegnu"

Nakon mjeseci nezapamćene euforije, ulice bosanskohercegovačkih gradova i dalje su pune, zastave se vijore na prozorima, a hiljade ljudi na trgovima zajedno pjevaju pjesme koje su povezale i one koji fudbal strastveno prate i one koji ga inače nikada ne gledaju. Ipak, ono najzanimljivije ne događa se samo na sportskim terenima, već među ljudima. Otvaraju se ključna pitanja: kako je reprezentacija uspjela stvoriti osjećaj zajedništva kakav se rijetko viđa, zašto su slike slavlja obišle svijet i može li jedna mala država iskoristiti ovaj sportski uspjeh da promijeni vlastiti identitet, ali i sliku o sebi u svijetu?
O ovim društvenim, psihološkim i ekonomskim fenomenima u programu N1 televizije govorili su psiholog Remzija Šetić, profesorica sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Melika Husić-Mehmedović i predsjednik Udruženja turističkih radnika “Vučko” Sarajevo Edin Ogrešević.

Psihološki aspekt euforije: Od trenutne emocije do dugoročnog sistema vrijednosti

Fudbalska euforija koja mjesecima ne jenjava otvara pitanje može li ovaj talas pozitivne energije trajno promijeniti način na koji nacija doživljava samu sebe. Psiholog Remzija Šetić smatra da je takav preokret itekako moguć jer emocije igraju ključnu ulogu u ljudskom ponašanju i motivaciji.

“Ovakva sada euforija koju doživljavamo daje nam jedan dobar znak zajedništva i povezanosti, jer želimo svi da se identificiramo sa uspjehom. Kada prepoznajemo to da je uspjeh od strane ljudi koji su slični nama, to nam puno znači”, pojasnio je Šetić.

Međutim, on upozorava da dobar osjećaj traje samo dok traje i sama euforija. Ključni izazov je ono što dolazi nakon toga.

“Da li ćemo to pretvoriti u neki dugoročni uspjeh, to zavisi puno od nas. Ali to je upravo onaj momenat kad se emocije malo slegnu i kada sve to treba da se pretvori u jednu ozbiljnu strategiju i ozbiljan sistem vrijednosti kako bismo zapravo ove uspjehe ponavljali, a ne da budu incidenti jednom u 10 godina”, kazao nam je Šetić.

Osvrćući se na historijski plasman reprezentacije na Svjetsko prvenstvo u Brazilu prije nekoliko godina, kada je zemlja prošla kroz svojevrsnu katarzu, Šetić napominje da taj momentum u godinama koje su uslijedile nismo najbolje iskoristili. Pitanje koje se postavlja jeste šta sada u praksi i teoriji može i treba biti drugačije.

Nacionalni brending: Može li se izbrisati narativ o “crnoj hronici”?

Strani mediji i turisti decenijama su Bosnu i Hercegovinu prepoznavali kroz narative vezane za rat, tešku prošlost i teme iz crne hronike. Profesorica Melika Husić-Mehmedović objašnjava da se nacionalni brending gradi decenijama i da je nemoguće trajno promijeniti okamenjene stavove u svega nekoliko sedmica. Ipak, priznaje da je zemlja dobila ogromnu količinu neplaćene, pozitivne promocije.

“Kada postanete viralni u jednom trenutku, to je opasno jer ne možete to kontrolisati. U našem slučaju se baš onako lijepo poredalo da su to pozitivne stvari, pozitivna priča i pozitivne emocije”, istakla je profesorica Husić-Mehmedović.

Ona ipak poziva na oprez i savjetuje da se cijela priča ne vezuje isključivo za sportske rezultate, jer bi u suprotnom sve moglo ostati na nivou prolazne anegdote.

“Ako to napravimo, onda ostajemo vezani samo za posljednju utakmicu i rezultate, i ništa dalje nećemo moći konkretno iskoristiti. Trenutno nam emocije jesu pozitivne i narativ o BiH je vrlo pozitivan, ali to je trenutno i toga trebamo biti svjesni”, upozorila je Husić-Mehmedović.

Turizam na terenu: Između viralnog marketinga i opasnosti “španskog scenarija”

Dok stručnjaci pozivaju na kreiranje dugoročne strategije, turistički radnici na terenu već uočavaju konkretne rezultate. Predsjednik Udruženja turističkih radnika “Vučko” Edin Ogrešević ističe da su dugogodišnji trud i sjajne recenzije konačno došli na naplatu, ali da je ključni vjetar u leđa stigao s društvenih mreža.

“U ovom momentu nama se desio taj ‘viral’ gdje je Bosna i Hercegovina postala popularna na svim društvenim mrežama kao najinstagramičnija destinacija trenutno u svijetu. Uhvatili smo dobar trend, popularni smo u Zapadnoj Evropi i među američkim turistima, jer u momentu inflacije BiH dobro kotira kao povoljna destinacija”, rekao je Ogrešević.

Kao slikovit primjer snage domaćeg brenda, Ogrešević se našalio na račun vlastitog imena, istakavši da strancima više ne mora objašnjavati ko je, jer svi u Sarajevu znaju za brend Edina Džeke. Ipak, naglašava da je sada ključno pitanje – kako upravljati ovim prilivom gostiju.

“Moramo u nekom momentu da vidimo ko su naši gosti i odakle dolaze, jer to je kontrola koja se mora što prije desiti. Ako se ovaj viral nastavi bez ikakve kontrole, možemo postati Španija. Naravno, ne želimo da naše stanovništvo umorimo od turizma, nego želimo da imamo kontrolisani turizam”, upozorava Ogrešević.

On dodaje kako je cilj turističkih radnika da Sarajevo predstave kroz njegovu bogatu historiju i kulturu – od najstarijih javnih kupatila do škola iz 16. stoljeća. Prema njegovom mišljenju, sada je idealan trenutak da Turistička zajednica Kantona Sarajevo preuzme inicijativu i napravi još veći iskorak.

Jačanje unutrašnje kohezije: Identitet i prevazilaženje podjela

Da bi vanjski brending bio uspješan, neophodno je da unutrašnji sistemi funkcionišu. Trenutni osjećaj pripadnosti i zajedništva obuzeo je i građane koji se ranije nisu osjećali blisko državnim institucijama. Remzija Šetić ovaj fenomen posmatra kroz prizmu psihologije identiteta, pojašnjavajući da je ljudima prirodno da se povezuju kroz uspjeh.

“Lakše je se povezati kad imate uspjeh i dobre rezultate, i onda, pogotovo kad u tom povezivanju prepoznate sistem vrijednosti koji odgovara vama. Zato nisu slučajno ni neke stvari postale viralne – određena muzika ili poruke itekako odražavaju naš sistem unutrašnjih vrijednosti”, istakao je Šetić.

Prema njegovim riječima, ovaj trenutak nudi šansu za dublje društvene promjene i prevazilaženje unutrašnjih podjela.

“Time ćemo jačati i koheziju, unutrašnju povezanost i identifikaciju, jer ćemo prevazilaziti uvjerenja koja nas dijele. Ovo nas je u trenutku učinilo sretnijima, preplavile su nas emocije, a sada je stvar kako ćemo to pametno iskoristiti. Ovo je veliki društveni uspjeh za Bosnu i Hercegovinu, od političkog nivoa do lokalne zajednice”, rekao je Šetić.

Šta zadržava mlade u zemlji? Moć pozitivnog narativa naspram politike

Profesorica Husić-Mehmedović se nadovezala na priču o unutrašnjoj koheziji, ističući važnost takozvanog internog brendinga kroz koji sami građani postaju najbolji ambasadori. Ona je podsjetila na veliku studiju koju je radila s Akademijom nauka i umjetnosti, a koja je istraživala motive odlaska ili ostanka mladih od 18 do 30 godina. Rezultati su pokazali iznenađujuće podatke.

“Mlade ne zanima politička stabilnost i institucionalna efikasnost, njima se te velike stvari podrazumijevaju. Njih zanima pozitivni narativ. Prva asocijacija koja nam je izašla u istraživanju o tome šta će zadržati mlade jeste pozitivna priča, pozitivni stavovi u medijima i želja da pripadaju nečemu gdje se nešto lijepo dešava”, mišljenja je Husić-Mehmedović.

Upravo zbog toga, ona smatra da trenutna atmosfera u zemlji ima neprocjenjivu vrijednost za budućnost.

“Ovo što se ovog proljeća i ljeta dešava je sigurno potaklo neke mlade ljude da promisle još jednom o svojoj odluci da odu ili ostanu, a neke možda i da se vrate. To je najveća vrijednost od svega ostalog o čemu govorimo”, naglasila je Husić-Mehmedović.

Teško brendiranje Sarajeva: Između atentata, Olimpijade i opsade

Kada stranci pristižu u zemlju, prve asocijacije se ipak sporo mijenjaju, što potvrđuje i Edin Ogrešević. On napominje da je prva asocijacija na Sarajevo u svijetu i dalje vezana za teške historijske periode.

“Ako govorimo o Sarajevu, prva asocijacija je uvijek atentat ili Olimpijske igre. Imali smo taj najveći sportski događaj, a opet u nekom momentu ljude grad asocira na opsadu. Teško je to promijeniti, to je dugoročna strategija”, objašnjava Ogrešević.

Ipak, trenutna situacija otvara nova vrata za drugačiji pristup marketingu i privlačenju gostiju.

“Naši navijači sa svojim pjesmama su postali viralni na najvećoj svjetskoj sceni. Kada ljudi čuju za BiH, razmišljat će da je posjete, a onda ćemo mi kroz druge marketing metode doći do njihovih srca. Nadam se da ćemo promijeniti narativ da smo asocijacija samo za teške teme, ali to neće biti lagan zadatak”, priznao je on.

Kolektivna efikasnost pod vodstvom Barbareza i Spahića

U psihologiji postoji termin kolektivne efikasnosti koji označava uvjerenje jedne zajednice da može činiti krupne i važne stvari. Remzija Šetić ističe da građani BiH već decenijama slušaju narativ kako se ništa ne može promijeniti, ali da je nova garnitura u reprezentaciji ponudila potpuno drugačiji primjer.

“Mislim da su ovi momci predvođeni Sergejom Barbarezom i Emirom Spahićem pokazali suprotno. Nije istina da se ne može napraviti rezultat, ali treba postaviti jasan kriterij. To je uradio Barbarez, stao iza toga i odabrao momke koji su motivisani, koji vole svoju zemlju i koji su usmjereni na rad”, naglasio je Šetić.

Psiholog dodaje da su kompetentnost, autonomija i međusobna povezanost ključni faktori koji su pokrenuli ovu lavinu pozitivne energije.

“Ovi momci su pokazali toliku koheziju između sebe i to se jednostavno prenijelo na društvo. Mi smo to prepoznali jer želimo to da vidimo i u našem svakodnevnom životu. Ta grupa će se širiti ako budemo ponavljali ovakve uspjehe”, rekao je Šetić.

Dijaspora kao neiskorišteni ekonomski resurs zemlje

Tokom trajanja euforije, bosanskohercegovačka dijaspora se pokazala kao jedan od najvećih promotora domovine. Husić-Mehmedović podsjeća da je to naš najvažniji, a istovremeno najmanje iskorišten resurs, uglavnom zbog nedostatka sistemskog pristupa. Posebno je fascinantna činjenica da identitetski talas nosi drugu i treću generaciju iseljenika.

“Dobar dio mladih igrača je upravo živio u dijaspori, tamo su se povezali i dobili taj nacionalni identitet. Govorimo o mladim ljudima koji nisu ni rođeni ovdje, a prate naš fudbal, slušaju Dubiozu i žive ovu priču. Ako njih uspijemo jače orijentisati prema nama kroz pozitivnu emociju, to će biti ogroman uspjeh”, smatra profesorica.

Ona dodaje da je sada ključno definisati elemente na kojima će se graditi buduća strategija – bilo da je to autentičnost, naš specifičan humor ili uloga autsajdera koju svijet voli.

“Mi se ne možemo mjeriti s budžetima zemalja poput Hrvatske, koja angažuje Johna Malkovicha za svoje promotivne spotove. Zato nam je ovo neplaćeno oglašavanje izuzetno značajno, ali mu moramo pristupiti strateški, gdje će svako raditi svoj dio posla – od medija i edukatora do turističkih zajednica”, poručila je Husić-Mehmedović.

Viralni marketing i individualna odgovornost građana

Edin Ogrešević se slaže da država ima sreću što je okružena kvalitetnim pojedincima i brendovima poput Dubioze Kolektiv čiji sadržaj postaje viralan, ali podvlači da se ozbiljan turizam ne može prepustiti stihiji. On smatra da, uporedo sa strategijom, ključnu ulogu igra i lična odgovornost svakog građanina.

“Naše gostoprimstvo i pristup gostu – bilo da ste taksista, konobar ili komunalni radnik – to je ono što će sutra biti naš brending. Moramo ostati najbolji u onome što radimo, ali i povesti računa o čistoći grada. Ako nam je mrsko odnijeti otpad do kontejnera, ugrožavamo sliku o sebi, jer grad koji ima jedan od najstarijih vodovoda mora biti čist”, iskren je Ogrešević.

On zaključuje da će reprezentacija i dijaspora uraditi svoj dio posla na privlačenju ljudi, ali da unutrašnja infrastruktura mora biti spremna da te ljude zadrži.

“Ova euforija će probuditi želju kod mnogih mladih ljudi iz St. Louisa ili Toronta da posjete domovinu svojih roditelja, iako je to putovanje skupo i komplikovano. Reprezentacija i pjesme su bitan faktor, ali mi ovdje moramo naći sistemski način da te ljude trajno privučemo sebi”, istakao je on.

Mentalitet i autentičnost: Zašto pjevamo Halida Bešlića i Dubiozu?

“Naš mentalitet je kroz pjesme dominantno prožet ljubavlju, čežnjom i sjetom. Ne pjevamo mi bezveze Halida Bešlića – to je pjesma napisana prije 40 godina, a danas je najveći hit jer odražava ono što mi zaista jesmo. S druge strane imamo Dubiozu koja donosi naš prepoznatljivi humor i satiru, što stranci u našoj jednostavnosti odmah prepoznaju”, kaže Šetić.

Psiholog zaključuje da je ova euforija pomogla društvu da prebrodi dugogodišnju krizu identiteta i jasnije definiše ko smo i šta želimo biti.

“Gluma nigdje ne prolazi, ali autentičnost prolazi svuda. Dajte da se usmjerimo na kreiranje pozitivnih narativa o nama. To na kraju utiče i na pojedinca – da li ću baciti papirić na ulicu ili ne, jer ne želim sebe da vidim kao neodgovornog prema domovini. Kada to osvijestimo, i drugi će to prepoznati kod nas”, zaključio je Šetić.

Sljedeći koraci: Potreba za ozbiljnom strategijom

Na samom kraju otvorenog razgovora, govornici su se usaglasili da teret dugoročnog uspjeha podjednako leži na institucijama i na svakom pojedincu. Profesorica Melika Husić-Mehmedović podvukla je da je, kada se ugase svjetla navijačke euforije, jedini pravi put kreiranje održivog sistema.

“To se odnosi kako na sve koje ste spomenuli, tako i na svakoga od nas. Ali nama je neophodna sada jedna strategija, i to ozbiljna strategija”, poručila je na kraju Husić-Mehmedović.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad

Više tema kao što je ova?

bih na mundijalu
brend
edin ogrešević
melika husić-mehmedović
mundijal 2026
remzija šetić
reprezentacija bih u fudbalu
zmajevi